INDIKACIJA – Ozljeda leđne moždine

Leđna moždina kompleksan je skup živaca obavijenih zaštitnom mijelinskom ovojnicom, smještena u središnjem kanalu kralježnice. Ozljede leđne moždine događaju se uslijed fizičkih sila koje oštećuju kralješke, ligamente, diskove ili živce kralježnice, što dovodi do privremenog ili trajnog poremećaja funkcionalnosti kralježnice.

Funkcija leđne moždine je da prenosi podražaj iz periferije u središnji živčani sustav i obratno, te sudjeluje u refleksnim radnjama.

Iz leđne moždine, a između kralješaka, postranice izlaze 31 par moždinskih živaca. Živci se dijele prema segmentima iz kojih izlaze, pa tako razlikujemo 8 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih i 1 trtični par. Prvih sedam vratnih živaca izlaze iz kralješničnog kanala iznad svojih odgovarajućih vratnih kralješaka, dok C8 izlazi ispod sedmog vratnog kralješka. Postoji dodatna ozljeda na razini vrata poznata kao ozljeda C8 koja se odnosi na oštećenje korijena leđne moždine koja izlazi iz kralježnice između kralješaka C7 i T1. Svi ostali moždinski živci izlaze ispod svojih odgovarajućih kralješaka.

Druga funkcija leđne moždine je povezivanje mozga s perifernim dijelovima tijela. Ozlijedi li se kralježnica, a samim time i leđna moždina, dolazi do oduzetosti ili paralize određenog dijela tijela. Ako je došlo do ozljede vratnog dijela leđne moždine, doći će do oduzetosti ruke ili noge, ili će doći do oduzetosti dijela tijela od struka pa naniže ako je oštećena leđna moždina u nižem dijelu tijela. Poremećaj funkcije manifestira se kroz gubitak motorike u mišićima ili autonomnih funkcija, ovisno o mjestu oštećenja leđne moždine.

Ozljede leđne moždine događaju se uslijed fizičkih sila koje oštećuju kralješke, ligamente, diskove ili živce kralježnice koje rezultiraju nagnjačenjem leđne moždine ili penetrirajućim ozljedama leđne moždine.

Najčešće do ozljeda kralježnice dolazi u prometnim nesrećama, pri tjelesnim napadima i padovima, tijekom sportskih aktivnosti, skokovima s visina i u vodu, te nesreća na radu.

Vrste ozljeda

Ozljede leđne moždine podijeljene su u 4 skupine, ovisno o mjestu oštećenja kralježnice:

  1. Cervikalna (vratna) kralježnica– gornji dio kralježnice, sastoji se od 7 kralješaka, od C1 do C7
  2. Torakalna (prsna) kralježnica– – srednji dio kralježnice, sadrži 12 kralješaka, od T1 do T12
  3. Lumbalna (slabinska) kralježnica– donji dio kralježnice, gdje se počinje savijati, sadrži 5 kralješaka, od L1 do L5
  4. Sakralna (križna) kralježnica – donji trokutasti dio kralježnice, sadrži 5 sraštenih križnih kralješaka
  5. Trtična kost – sastoji se od 3 do 4 kralješka sraslih u trtičnu kost.

Ovisno o stupnju oštećenja, ozljede leđne moždine dijele se u dvije skupine:

  1. Nepotpune ozljede leđne moždine– djelomična ozljeda leđne moždine koja dovodi do djelomičnog gubitka motorike i osjeta

  2. Potpune ozljede leđne moždine– potpuno presijecanje leđne moždine dovodi do potpunog gubitka funkcija tijela, do trenutne, potpune ili mlohave paralize te gubitka svih osjeta i refleksa ispod razine ozljede.
Simptomi
  • Različit stupanj paralize (tetraplegija, kvadriplegija, paraplegija)
  • Poteškoća s disanjem
  • Upale pluća
  • Problemi sa mokrenjem i zadržavanjem stolice
  • Česte upale
  • Kronična bol
  • Glavobolje
  • Promjene u raspoloženju i osobnosti
  • Gubitak libida i seksualne funkcije
  • Gubitak plodnosti
  • Kronična bol u mišićima
Liječenje i rehabilitacija

Za razliku od drugih ozljeda, kod ozljede leđne moždine od krucijalne važnosti je ispravno djelovanje odmah na mjestu nesreće. Važno je izbjegavati pomicanje kralježnice, ispravna imobilizacija i čim prije pružiti prvu medicinsku pomoć, o čemu ovisi daljnji tijek liječenja i oporavka pacijenta.

Ovisno o vrsti i stupnju oštećenja kralježnice i leđne moždine ovisi i daljnji proces liječenja i tretman, uključuju operacije kralježnice kako bi se odstranili strani objekti koji oštećuju moždinu, steroide injekcije kako bi se smanjila upala oštećenog dijela leđne moždine i dr. Slijedi obvezna intezivna fizioterapija.

Fizioterapeut provodi terapijske vježbe s ciljem preveniranja ograničenja opsega pokreta zglobova, snažeći ostatne mišiće, unapređujući stabilnost trupa i ravnotežu, trenira izvođenje transfera, te izvodi vertikalizaciju bolesnika i eventualno hod s ortozama i pomagalima. Glavni dugoročni cilj rehabilitacije je osposobiti bolesnika do najviše moguće razine, za samostalno izvođenje osobne higijene, samostalnost u aktivnostima svakodnevnog života i participaciju u društvu te prevenirati sekundarne komplikacije.

Robotska neurorehabilitacija omogućuje brže postizanje ciljeva rehabilitacije, ovisno o stupnju i vrsti oštećenja leđne moždine pacijenta.

robotska-neurorehabilitacija-ozljede-ledjne-mozdine-slika